ČETVRTAK, 12. PROSINCA 2013.

Do pojave Dostojevskog, ljudske mane, 'urođene greške' i ostale neugodnosti bilo kojeg opsega pristojnim piscima nisu ni padale na pamet. Sve je bilo veće od života, nitko se nije zamarao sitnicama kao što je npr. uvid u struju svijesti nekog nesretnika. Ponor u kojeg svakodnevno gleda običan čovjek nije zanimao širu čitalačku publiku. Onda se, ironično, pojavio asocijalan i samoljubiv čovjek, genije s greškom koji je prošao put od kockarskog dna do najvećeg pisca 19. stoljeća s osviještenim uvidom u vlastito mučeništvo. Likovi kod Dostojevskog rijetko kad između sreće i nesreće izaberu ono prvo. Oni, na neki mazohistički način i u najboljoj kršćanskoj tradiciji, uživaju u svojoj patnji. 'Junak' Zapisa iz podzemlja je nesiguran, nesretan, zavidan i zakinut za pravi život, jer je sam tako odlučio. On je pravi prototip modernog čovjeka koji više voli promatrati nego djelovati.

'U spomenima svakog čovjeka ima takvih stvari koje on ne otkriva svima, već samo prijateljima. Ima i takvih stvari koje neće reći ni prijateljima, već jedino sebi, i to u povjerenju. Ali ima, najzad, i takvih koje čovjek ne smije ni samom sebi da otkrije, i baš takvih, svaki pristojan čovjek ima podosta.'

Dostojevski je imao hrabrosti spustiti se u vlastito podzemlje, a vi se 12. prosinca u 18 sati spustite u Knjižnicu Trstenik na još jednu kuru književne knjigofilije. Voditelj je Dražen Šaškor, dipl. knjiž.