OTVORENA SPOMEN-SOBA MILJENKA SMOJE U KNJIŽNICI ŽRNOVNICA

20.3.2023

Program „Zavičajna kuća GKMM-a Split“ – kojim, kako je naša kolegica, ravnateljica zadarske knjižnice, pohvalno rekla, „u knjižnicama udomljavamo naše velikane, zaslužne građane“ – započeo […]

Program „Zavičajna kuća GKMM-a Split“ – kojim, kako je naša kolegica, ravnateljica zadarske knjižnice, pohvalno rekla, „u knjižnicama udomljavamo naše velikane, zaslužne građane“ – započeo je spontano 2019.godine. Knjižnica je tada prihvatila donaciju privatne biblioteke pok. Jakše Fiamenga od njegovih nasljednika i privremeno je smjestila u zapušteni knjižnični prostor u centru Splita, u aneksu Velike realke u Zagrebačkoj ulici. Plan je bio zatražiti sredstva za uređenje tog prostora i formiranje novog poetsko-glazbenog odjela GKMM-a. Knjižnica je u međuvremenu dobila i ostavštinu pok. Ljube Stipišića Delmate od njegove obitelji. U svemu nas je podržao Grad Split i u nekoliko navrata dodijelio sredstva za uređenje tog prostora, te je krajem prošle, 2022. godine nova Knjižnica „Dalmatina“ predstavljena javnosti.

Otprilike u isto vrijeme, 2020. godine, dobili smo od Grada Splita određena sredstva za uređenje memorijalne sobe Miljenka Smoje u Knjižnici Žrnovnica. Tada smo stupili u kontakt s poštovanim Feđom Klarićem, Smojinim kumpanjom, koji je njegovu radnu sobu dobio u nasljedstvo. Uz pomoć poduzetnika Joška Berketa, koji je sobu smjestio u svoj prostor u Kaštelima, sačuvana je od propadanja. Feđa nam je tada dao do znanja da bi bilo dobro otvoriti sobu na Smojin stoti rođendan, 2023. godine, podignuti spomenik na Matejušci, objaviti Smojinu godinu… I bome, sve što se Feđi snilo, puno se toga već i obistinilo. Znači, treba sanjati, čvrsto vjerovati. Naravno, i raditi. I zato Feđi još jednom hvala. Hvala Gradu Splitu na podršci i izdvojenim dodatnim sredstvima za uređenje spomen-sobe Miljenka Smoje.

Zašto Žrnovica? U Žrnovnici su se Smoje i Lepa vjenčali i tu zajedno počivaju. Žrnovnica, premda je splitski mjesni odbor, tipično je malo misto, o kojima je Smoje pisao s velikom strašću, i koje je volio. Zbog toga je tu sahranjen. Prošetajte Žrnovnicom i pronaći ćete autentične slike iz našeg „Malog mista“. Naravno, za spomen-sobe morate imati, osim sredstava, i prostor gdje ćete ih smjestiti. S obzirom na knjižnični projekt udomljavanja naših velikana u knjižničnim ograncima i s obzirom na Feđin pristanak, Knjižnica Žrnovnica nametnula se kao pravo rješenje. Otvorena je 2008., i prilično je prostrana za jednu kotarsku knjižnicu. Taj smo prostor reorganizirali i izdvojili dio u kojem ćemo smjestiti autentičnu Smojinu sobu: njegov radni stol, naslonjače, kauč, police s knjigama i slike, kao i dvije makinjete na kojima je ispisao sve svoje legendarne tekstove i scenarije za televizijske serije i filmove. Svatko će se moći osvjedočiti i da se i u tzv. skromnim uvjetima mogu stvarati velebna djela. Smojin namještaj dali smo restauratoru Josipu Lukinoviću na konzerviranje.

Važno je istaknuti da nas je u programu Zavičajne kuće GKMM-a od početka podržavao i stručno pratio studio ARP arhitekta Dinka Peračića, kojima je Split i njegovanje splitskog duha, i kroz manja arhitektonska rješenja kao što su naša, poziv, ljubav i želja. Hvala im na tome. S njima smo počeli i obilježavati naše spomen-sobe portretima naših umjetnika, pa je tako u Knjižnici „Dalmatina“ Ivan Svaguša na zid prenio Delmatin autoportret, Marin Baučić izradio je Fiamengov portret, a u ovoj sobi Luka Duplančić upravo izrađuje Smojin portret. Zid na terasi na ulazu u Knjižnicu Žrnovnica ovog će proljeća oslikati studenti slikarstva Umjetničke akademije u Splitu, uz mentorstvo prof. Vedrana Perkova.

Pri otvaranju spomen-soba važno nam je očuvanje i prezentiranje baštine. Sam splitski govor, kojim je Smoje govorio i po kojem je Split postao dodatno prepoznatljiv, nematerijalna je svjetska kulturna baština. Delmatino djelo posvećeno klapskom pjevanju znatno je pridonijelo tome da se ono uvrsti u svjetsku kulturnu nematerijalnu baštinu. Međutim, sve naše spomen-sobe za cilj će imati i kontinuirano stvaranje novih vrijednosti na osnovi te baštine, koje će sutra nekim novim generacijama značiti vrijednu baštinu. Na tom su tragu naši projekti suradnje s profesorima i studentima UMAS-a: jedni su popisali bogatu Delmatinu notnu ostavštinu, drugi uprizoruju Smojine tekstove, treći se pripremaju oslikati Smojine likove iz serija „Malo misto“ i „Velo misto“ na vanjskom zidu Knjižnice Žrnovnica. To će biti novi događaj, na koji ćemo vas na vrijeme pozvati, i vas i sve građane Splita, da dođete vidjeti mural kao i bogat program koji će Žrnovničani prirediti. U tome nam je od velike pomoći predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnice Mario Lolić.

Na otvaranju spomen sobe, na Smojin stoti rođendan, 14. veljače 2023. predstavljen je i mali program u suradnji s uečenicima, ravnateljicom OŠ Žrnovnica Matijom Šitum i profesoricom Martinom Lovrić u kojem su se mogli vidjeti i poslušati nagrađeni literarni, likovni i medijski radovi s njihovog natječaja „Male piče iz velog mista“. Cijela soba ima i poseban Feđin timbar, njegov multimedijalan doživljaj Smoje. Svi su posjetitelji s guštom mogli zapjevati u društvu Eduarda Šegote, Mislava Biočine i Jakše Gilića. Prije samog čina otvaranja spomen-sobe, izaslanstva Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije te brojni prijatelji položili su vijence na grob Miljenka Smoje u Žrnovnici.

Činom otvaranja spomen-sobe posao nije gotov. Onaj knjižničarski i programski tek je pred nama.

Poznato je da Smoju često i rado citiramo. U tome je i posebna vrijednost njegova djela. Na taj se način, naime, odupiremo globalizacijskim trendovima jezične uniformiranosti. Jednu od njih parafraziramo:„Nije istina da je čovik jedina beštija koja misli. Beštije, baš ka i čovik, još svašta drugog isto rade. Ali samo čovik piše.“

Posljednja riječ posljednjeg Smojina teksta je riječ „pisati“…