Gusar – 90 godina od zlatne veslačke medalje osmerca

Hrvatski veslački klub Gusar osnovan je 5. ožujka 1914. u prostoru Hrvatskog doma u Splitu. Osnivači su mu bili, među ostalima, dugogodišnji predsjednik dr. Ivo Stalio, te Fabjan Kaliterna (jedan od osnivača Hajduka) i Josip Kodl.

Tijekom svoje duge povijesti na čelu kluba su bili mnogi istaknuti građani Splita koji su svojim autoritetom i ugledom držali visoke standarde organizacije kao i njegovanje viteštva i športskog duha kluba, a ove godine (2022.) navršava se 90 godina od velikog uspjeha osmerca Gusara, koji je na Europskom prvenstvu u Beogradu osvojio prvu zlatnu medalju u veslanju i postao europski prvak.
Na državnom prvenstvu koje je održano u Beogradu od 10. do 12. srpnja 1932. Gusar je bio najbolji u dubl – skulu i četvercu. S velikim nestrpljenjem se iščekivala najatraktivnija utrka osmeraca. Premda su bili favoriti veslači Gusarevog osmerca su u napetoj utrci izgubili od veslača šibenske Krke.
 

Čuvena posada Gusareva osmerca koja je na EP 1932. u Beogradu osvojila zlatnu medalju. Ovu zlatnu posadu činili su: Ivo Fabris, Vjekoslav Raffaelli, Elko Mrdljaš, Jure Mrdujaš, Petar Kukoč, Jakov Tironi, Luka Marasović, Bruno Marasović i kormilar Ljubomir Kraljević.
 

Na sjednici Veslačkog saveza Jugoslavije, održanoj 10. srpnja 1932., odlučeno je da se par dana prije Europskog prvenstva održe izlučne (eliminacijske) utrke kako bi se u konačnici definirali reprezentativni čamci. 
U ponovljenoj utrci 29. kolovoza 1932. veslači Gusara pobijedili su osmerac Krke za pola dužine čamca, no nakon utrke došlo je do nemilih scena i verbalnog sukoba među veslačima oba kluba. Šibenčani su smatrali da su oštećeni, smatrali su da je sudac previdio raniji start osmerca Gusara. Veliki dio sportske javnosti bio je na strani Šibenčana jer je glavni sudac ove utrke bio dr. Ivo Stalio, inače predsjednik splitskog kluba. Na kraju svih ovih nemilih događanja predstavnici VSJ su odlučili da je ovom pobjedom osmerac Gusara stekao pravo da zastupa Jugoslaviju na dolazećem Europskom prvenstvu.

Godinu dana ranije na Europskom prvenstvu, održanom u Parizu, proslavili su se Francuzi koji su uspjeli pobijediti do tada neprikosnoveni osmerac Italije. Od tog ljeta 1931. ovaj francuski osmerac smatran je najboljim u Europi. Osim ova dva osmerca i Švicarci su imali jako dobre veslače za koje se vjerovalo da mogu doći do medalje.

Prvenstvu Europe prethodio je kongres FISA-e koji je otvorio predsjednik Rico Fioroni. Izabrani su suci i ostali dužnosnici koji su sljedeća tri dana trebali pratiti natjecanja. Na veslačkoj stazi u Beogradu održano je od 2. do 4. rujna 1932. Europsko prvenstvo. Glavni organizator prvenstva bio je svestrani Fabjan Kaliterna iz Splita. Iz Kraljevske lože ove veslačke utrke promatrao je i Kralj Aleksandar Karađorđević sa suprugom Marijom i ostalim članovima obitelji i dvora. U prednatjecanju osmerac splitskog Gusara je s lakoćom pobijedio dobre Švicarce i tako se plasirao u finalno natjecanje.

 

Regatna staza na Adi Ciganliji kraj Beograda 30–tih godina prošlog stoljeća.

U finalnoj utrci Splićani su imali jako dobar start i uspjeli su se odvojiti od posada Mađarske i Francuske. Dugim zaveslajima zadržali su prednost do kraja i prvi prošli kroz cilj. Osmerac Francuske je bio glavna opasnost Gusarašima, ali se nakon 1500 m nepažnjom zabio u plutaču i tako izgubio dragocjeno vrijeme. Preko 10.000 gledatelja razdragano je pozdravilo pobjednike. Ovo je bila velika pobjeda splitskih veslača s obzirom na odlične posade drugih zemalja. Natjecanja osmeraca bila je uvijek najatraktivnija disciplina, posebno cijenjena u veslačkim krugovima. 
Splićani su tako na iznenađenje svih postali europski prvaci što je bio do tada najveći uspjeh jugoslavenskog veslanja. Iza njih su ostale Francuska, Mađarska, Čehoslovačka i Poljska. Među prvima koji su čestitali svojim ljutim protivnicima bili su veslači Krke. O tom velikom uspjehu pisalo je Novo doba 5. rujna 1932. Pobjednici su dobili pokal iz ruku ministra za Fizičko vaspitanje naroda Dragana Kraljevića.
Ovo je na jedan način bila satisfakcija Splićanima jer je bilo dosta skeptika oko nastupa njihova osmerca. Dio javnosti, a i nekih predstavnika klubova stavilo se na stranu VK Krka i zagovaralo da Šibenčani nastupe na Europskom prvenstvu. Sudbina je htjela da ipak nastupi osmerac Gusara i postane prvak Europe. 

 

Veliki srebrni Pokal Kraljevine Italije koji su veslači Gusara donijeli u Split. Do 1932. ovaj pokal su osvajale samo četiri države koje su osnovale Međunarodni veslački savez FISA- u: Belgija, Francuska, Italija i Švicarska.

 

Čestitkama pobjedničkom osmercu pridružio se Kralj Aleksandar Karađorđević riječima: “Ovo je za mene jedan veliki i sretan dan i Ja vas molim da Moje Kraljevsko priznanje izrazite pojedinačno momčadi vašeg osmerca i da im u Moje ime stisnete desnicu“. Njegova supruga, kraljica Marija zajedno sa kraljevićem Petrom, bila je pokroviteljica ovog prvenstva i Gusar joj se, na prvoj godišnjoj skupštini, zahvalio na podršci i toplim riječima koje je zajedno sa suprugom uputila veslačima.
Svoje dojmove s prvenstva dao je i Fabjan Kaliterna, kao predsjednik Organizacijskog odbora. U svojoj izjavi novinaru lista Novo doba između ostalog je rekao „Ova pobjeda u europskom šampionatu najvažnija je u veslačkom sportu i neosporno će dati poticaj svim veslačkim klubovima, a naročiti našem Gusaru i njegovom vodstvu da nastavi s uspješnim i marljivim radom koji donosi ovako lijepa, časna priznanja i nagrade.”

Ova velika pobjeda Gusarevog osmerca bila je velika prekretnica koja je splitskom veslanju otvorila vrata Europe i svijeta. Budući naraštaji su nastavili tradiciju veslačkih uspjeha, kojima se Split i danas ponosi.

 

Zlatna medalja koju su veslači Gusara ponosno nosili oko vrata nakon osvajanja titule europskih prvaka u osmercu 1932.

 

Serija poštanskih maraka koja je bila posvećena veslačima Gusara, europskim prvacima 1932. u veslanju.