Najšportskiji grad na svitu – SPLIT 1929. – 2019.

PRIJE 90 GODINA

Neobično je započela ta 1929. godina u Splitu, po svemu sudeći ništa se lijepo od nje nije moglo očekivati. Val do tada nezapamćene hladnoće zahvatio je cijelu Europu. Split je bio odsječen, sav promet morem i kopnom bio je u prekidu. Zbog nemogućnosti dostave hrane, doslovno je zavladala glad. Val hladnoće uz obalu spuštao se do minus 10 stupnjeva. Zaredale su brojne nesreće, od kojih samo da spomenem veliku eksploziju u splitskoj „plinari“, na sreću bez ljudskih žrtava. Temperatura je danima bila ispod ništice. Debeli nanosi snijega okovali su grad. Dnevni tisak, posebno „Novo doba“, punio je stranice senzacionalističkim člancima: „…smrzlo se Crno more, …smrzla se Temza, …snijeg na Francuskoj rivijeri, …najteži potres svih vremena“. Ni po čemu se nije dalo naslutiti da će ova vrlo čudna i neobična godina na svom početku u konačnici za splitski šport biti jedna od najuspješnijih. Kao uvertira u športska zbivanja prije devedeset godina, bilo je tada popularno natjecanje u plivanju opjevanih splitskih uvala. U ljeto početkom srpnja te 1929. godine splitski plivački pod-savez priredio je natjecanje u poznatoj uvali „Firule“. Uz imena Ive Ivaniševića, Miljenka Lešića najviše se spominje Đuro Bjedov (otac naše proslavljene olimpijke Đurđice Bjedov). On je za svoje plivačke uspjehe iz ruku ing. Fabijana Kaliterne (otac splitskoga športa) primio na dar „kupaći kostim“. Bilo je i drugih brojnih športskih događanja, u tenisu, boksu…, a dnevni tisak je objavio kako je Splićanin Buratović postavio novi jugoslavenski rekord u skoku u vis Ivica Buratović kasnije postaje članom zagrebačke „Concordie“. Kao jedan od najboljih atletičara i državnih rekordera sudionik je na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine. Vrela krv splitske mladeži pobrinula se, upornim i marljivim treningom, sve dotadašnje športske rezultate baciti u sjenu, a neki do sada nisu nadmašeni. Zahvaljujući ovoj neobičnoj godini splitski šport ušao je u anale povijesti grada, a danas bi rekli i šire. Sve što se tada događalo uvelike je doprinijelo onoj poznatoj uzrečici kako je Split „najšportskiji grad na svitu“. U opereti Mala Floramye maestra Ive Tijardovića šjor Bepo je, u slobodnoj interpretaciji, dodao „na svitu i okolici“. Treba napomenuti da je Split tada imao nešto malo više od trideset i osam tisuća stanovnika. Dakle, te 1929. Splićani su bili najbolji u jedrenju („Labud“), plivanju („Jadran“), nogometu („Hajduk“) i veslanju („Gusar“).

 

Labud

U kolovozu je održana regata oko srednje Dalmacije, jedrilo se neprekidno pet dana i noći. Na cilj je prva stigla jedrilica „Leda“ s kormilarom ing. Žarkom Deškovićem i posadom Daliborom Ljubićem i Marinom Bulićem.

           

Matejuška-Marjanska obala kraj XX. stoljeća, „Labudove“ jedrilice na sidrištu                                                                                                       Žarko Dešković, ing. „Otac splitskog jedrenja“

 

Hajduk

Te godine „Hajduk“ po drugi put postaje prvak države. Od samog početka prvenstva slovio je kao favorit. Iz dnevnog tiska da se zaključiti kako su tada bili privilegirani klubovi iz Zagreba i Beograda. Kao i uvijek Split je znao proslaviti osvojenu titulu, više od pet tisuća ljudi došlo je pozdraviti svoje ljubimce. Momčad Hajduka koja je osvojila Prvenstvo države 1929. godine igrala je u sastavu na slici slijeva gornji red: Bartul Čulić, Leo Lemešić, Marko Mikačić, Ante Razmilović (član uprave), Ante Bonačić, Veljko Poduje, Ante Bakotić, Janko Rodin. Donji red: Šime Poduje, Miro Dešković, Ljubomir Benčić i Ivan Montana. U ovom državnom prvenstvu Hajduku su se priključili njegovi igrači: Ivan Montana (igrao u Trstu) i Ante Bonačić (igrao u Marseillesu), Ante Bakotić, Ivan Radovniković, Branko Bakotić, Vlade Kragić. Iz Omiša došao je Anđelko Marušić. Trener ove šampionske godine „Bilih“ bio je Luka Kaliterna.

 

                     

Prvaci Jugoslavije momčad „Hajduka“ 1929. Godine, slijeva stoje: Bartul-Bariša Čulić, Leo Lemešić, Marko Mikačić, Ante Razmilović (ing. član uprave), Ante-Tonči Bonačić, Veljko Poduje, Ante Bakotić, Janko Rodin. Čuče: Šime Poduje, Miro Dešković, Ljubomir Benčić, Ivan Montana.

 

Jadran

Plivački klub „Jadran“ ove je godine također drugi put zaredom osvojio naslov sveukupnog prvaka. Osvojeno je 11 prvih, 7 drugih i 9 trećih mjesta. Prvenstvo države održano je u Ljubljani u kolovozu. Tom prilikom je otvoren prvi bazen olimpijskih dimenzija u Jugoslaviji. Ante Senjanović postao je državni prvaka na 100 i 1500 metara slobodnim stilom. Vjeran Birimiša na 200 metara prsno, Slavko Midžor na 100 metara prsno, Olga Roje 100 i 400 metara slobodnim stilom, Anka Jakaša 50 metara slobodnim stilom. Zulejka Stefanini postala je prvakinja u skokovima s daske od 3 metra, Lena Novak također u skokovima s daske od 3 metra. Štafeta plivačica 4×100 metara slobodnim stilom postavila je novi državni rekord, štafeta plivača 4×200 metara slobodnim stilom također je bila prva. Za „Jadran“ su nastupile plivačice: Romana Baumgartner, Nevenka Godina, Anka Jakaša, Olga Roje, Mira Senjanović; skakačice Lena Novak, Zulejka Stefanini; plivači: Vjeran Birimiša, Alfred Brajnović, Tonko Gazzari, Uroš Marović, Slavko Midžor, Ante Pilić, Ante Roje, Ante Senjanović; skakač Ante Pilić. Za velike uspjehe „Jadrana“ zaslužan je bio i Hrvoje Macanović, veliki športaš i športski djelatnik, doajen športskog novinarstva u Hrvatskoj. Pobjednici su dočekani kako i priliči Splitu uz „rokete i balune“ i veliko slavlje. Na slici plivačice Jadrana 1929. godine slijeva: Romana Baumgartner, Olga Roje, Lizeta Kargotić, Ivanka Vranjican, Nevenka Godina, Čikara, Knežević, Mira Senjanović, Pavlović, Zdenka Radić, Ivanišević i Pazinović.

 

                     

Osvajači prvenstva države, „Jadran“ 1929. godine

 

Gusar

Na državnom prvenstvu u veslanju koje je održano u Beogradu tijekom srpnja veslači splitskog „Gusara“ briljirali su u dvojcima  bez i sa kormilarom, te u „kraljevskoj disciplini“ osmercu. Državni prvaci u dvojcu bez kormilara postali su Petar Raić i Kažimir Bučan, u dvojcu sa kormilarom Josip Mrklić, Otmar Karlovac, kormilar Kamilo Roić. Posadu osmerca su činili: Niko Oman, Emil Brajnović, Josip Mrklić, Mihovil Ljubić, Andro Žeželj, Drago Glavinović, Kažimir Bučan, Petar Raić i kormilar Kamilo Roić. Uspjeh osmerca „Gusaru“ je omogućio iste godine u kolovozu nastup na Europskom prvenstvu u Bydgoszczu (Poljska) gdje je osvojio prvu srebrnu medalju na europskoj veslačkoj sceni.

 

   

Novi dom „Gusara“ na Matejuški svečano otvoren 22. travnja 1927. godine                                                                 Trening u luci osmerca „Gusara“                   

 

I tako je ta 1929. godina koja je zaista vrlo čudno započela, za splitski šport završila velikim i nesvakidašnjim uspjesima. Nije bilo lako u uvjetima koji su tada vladali u športu postići takav športski podvig kakav, eto, ni poslije 90 godina nije nadmašen. Tada malom Splitu uspjelo je gotovo nemoguće. Godina 1929. ostat će zapisana kao takova.

Robert Kučić, prof.