NEOBILJEŽENA GODIŠNJICA

            

            Tijekom 2019. kulturni život grada Splita obogaćen je nizom proslava znamenitih obljetnica: 40. godišnjice uvrštavanja stare gradske jezgre na UNESCO-v Popis svjetske baštine, kao i 40. godišnjice održavanja VIII. Mediteranskih igara; dvaju događaja uslijed kojih je bitno izmijenjen dotadašnji izgled grada. Ipak, jedna, ne manje značajna, obljetnica je ostala neobilježena.

            Premda se smatra da se jazz u Hrvatskoj pojavio sredinom dvadesetih godina XX. stoljeća kada je, kasnije poznati, filmski režiser Oktavijan Miletić iz Beča u Zagreb donio prvi saksofon, prvi susret Hrvata s tim, u to vrijeme novim, glazbenim stilom se dogodio nekoliko godina prije toga. Naime, već su 1919. američki mornari Jacob M. Bregar, A. T. Carpenter, C. Cimaglia, Milton Goldsmith, Karl Match, William Moran i J. O. Turner, koji su u sklopu Međunarodne mirovne misije nakon I. svj. rata boravili u Splitu, povremenim javnim nastupima upoznali stanovništvo grada pod Marjanom s novim strujanjima u području zabavne glazbe. Dakako, poznati splitski skladatelj Ivo Tijardović se već prije, za vrijeme I. svj. rata, susreo s jazzom te je pod njegovim utjecajem stvarao svoja glazbena i likovna djela. No, maestro Tijardović ipak nikada nije prihvatio jazz kao isključivi način izražavanja svojih glazbenih zamisli.

                                    

                                                                   Sl. 1. Ivo Tijardović „Jazz“ (Arhiv Zaklade „Karlo Grenc“ – Split)

 

            Tijekom idućih desetljeća pojedini splitski glazbenici prihvatili su novi glazbeni stil te su osnovali više glazbenih sastava: combo i big bandova. Vještiji među njima počeli su skladati vlastite skladbe po uzoru na strane, uglavnom američke, skladatelje. Nažalost, zvučni zapisi prvih generacija splitskih jazz glazbenika nisu sačuvani, ukoliko su uopće postojali. Naime, s obzirom na prevrtljive političko-ekonomske okolnosti prve polovice XX. st. postoji mogućnost da tadašnji splitski glazbenici, kako financijski tako i tehnički, nisu ni bili u mogućnosti na taj način sačuvati svoja djela od zaborava pa o njihovom djelovanju, kao i o djelovanju glazbenika koji su jazz donijeli u Split, svjedoče tek novinski članci i memoarski zapisi, rijetke fotografije te neobjavljena i objavljena arhivska građa.

            Premda su u Splitu u razdoblju između dvaju svjetskih ratova i neposredno nakon II. svj. rata djelovali brojni znameniti glazbenici koji su dio svog života posvetili razvoju jazza, primjerice članovi big banda „Mićo“, kasnije poznatoga glazbenog urednika Mihovila Brajevića, te premda su se i u kasnijim desetljećima pojavljivali mladi glazbenici koji su nastavljali rad starijih pokoljenja, ipak se do današnjih dana nije okupilo dovoljno zaljubljenika u taj glazbeni stil koji bi tvorili stalnu jazz scenu najvećeg dalmatinskog grada. Možda je upravo zahvaljujući toj činjenici velika obljetnica, 100. godišnjica jazza u Splitu, ostala neobilježena!

                                   

                                                                       Sl. 2. Milan Tolić „Mihovil Brajević – Mićo“ (Arhiv obitelji Brajević)

 

Napisao: Ivan Bošković, 12. prosinca 2019.

Lektorirala: Kate Bošković